Balzami i smole u parfumeriji: Vodič kroz balzamične note

Mirha

Mirha je aromatična gumena smola koju proizvodi stablo mirhe (Commiphora Myrrha). Smatra se najizvrsnijim i najdragocjenijim mirisom koji postoji, a sastoji se od 60% gume, 30% smole i esencije te, dodatno, gorke tvari.

Postoji više od stotinu različitih vrsta mirhe, poznate i kao Commiphora Myrrha, koja potječe iz Saudijske Arabije i Abisinij.

Tri najpoznatije vrste su:

t
• Commiphora Myrrha Nees

t

• Commiphora abyssinica

t

• Commiphora schimperi

Varijeteti koji su najcjenjeniji u parfumeriji su oni iz kojih se proizvodi „oleo-gumena smola” u obliku prirodnih izlučevina, pravih „suza” – krhkih i sjajnih, boje koja varira od svijetložute do tamnocrvene, s izraženim aromatičnim mirisom.

Uporaba i olfaktivni profil

Parfumeri koriste esenciju mirhe dobivenu destilacijom vodenom parom gume sakupljene sa stabla. Ima intenzivan i prodoran balzamičan miris s notama sladića, drvenastim, gotovo voćnim facetama i prizvukom tamjana.

Mirha je također usko povezana s religijom, osobito u obliku tamjana tijekom štovanja bogova u antici te kao dar Svetih triju kraljeva. U grčkoj mitologiji mirha je povezana s Mirrom, kćeri ciparskog kralja koja je počinila incest i bila pretvorena u stablo mirhe prije nego što je rodila Adonisa.

Tamjan (olibanum)

Tamjan dolazi od latinskog „incendere”, što znači gorjeti, sjajiti, a od čega je nastala i riječ incandescent (usijani). Naziva se i olibanum, što potječe od hebrejskog „lebonah”, izvedenog iz korijena „laban” koji označava ono što je bijelo ili čistoća. Olibanum simbolizira zaštitnu moć Boga koja pročišćuje sve grijehe. Kraljica od Sabe ga je često darivala Salomonu.

Tamjan je, poput mirhe, guma. Sakuplja se sa stabala tamjana. Pojam „stablo tamjana” ima kolektivno značenje. Obuhvaća određeni broj vrsta roda Boswellia podrijetlom iz raznih zemalja: Somalije, Jemena, Sudana, Etiopije i Indije, od kojih svaka ima specifične olfaktivne karakteristike.

Najčešće korišteno stablo je Boswellia carteri Roxb. Sve su to grmovi visoki 4 do 5 metara koji rastu u planinama Bliskog istoka i Afrike. Stabla tamjana imaju deblo i grane čija se siva kora lako odvaja.

U parfumeriji se guma sakupljena nakon zarezivanja debla stabla, tjedan dana poslije, kada se biseri tamjana sakupe, destilira vodenom parom kako bi se dobila esencija.

Olfaktivni opis tamjana

t
• Boswellia Sacra iz Omana: ima notu mente i eukaliptusa.

t

• Boswellia Serrata iz Indije i Boswellia papyrifera: posjeduje facetu gorkog limuna.

t

• Boswellia frerana ili Maydi: ima akcente cvjetne i voćne karamele, koristi ga Koptska crkva u Etiopiji.

t

• Boswellia Rivae: posjeduje gourmand akcente.

t

• No najpoznatija od ovih esencija je vrlo snažna bazna nota – tamna, aromatična, s kamfornim, smolastim i dimljenim efektom.

Uporabe tamjana

t
• Uporabe tamjana kroz stoljeća uvijek su bile povezane s određenim ceremonijalom: štovanje bogova, lijekovi ili parfemi.

t

• Stari Egipćani koristili su ga za liječenje – tamjan je snažan antiseptik – također za balzamiranje svojih mrtvih (konzerviranje tijela) te posebno za fumigacije u hramovima, zbog njegove duhovne moći, ali i za zaštitu od zaraze.

t

• Religije ga nikada nisu prestale koristiti.

t

• Narodi Dalekog istoka pridaju mu gotovo svetu pažnju u privatnom životu.

t

• Tamjan se koristi i u kozmetici.

Stiraks

Kao i mnogi drugi balzami i smole, stiraksov balzam luči se u kori dviju vrsta stabala zvanih liquidambar, podrijetlom iz Sirije, Male Azije i Južne Amerike.

Tekući stiraks sastoji se od malog udjela smole, esencije mirisa benzina zvane stirol, cimetne kiseline i stiracina. Esencija stiraksa dobiva se destilacijom balzama. Njezin miris je snažan i vanilijski, balzamičan, cvjetan, ali i animalan, kožnat te blizak katranu.

Benzoin

Benzoin je balzamična smola. Poznata i kao guma ili suza benzoina, luči je deblo stabla Styrax Tonkinensis iz porodice Styracacea.

U parfumeriji se ova guma obrađuje ekstrakcijom hlapivim otapalima kako bi se dobio apsolu benzoina – vrlo bogata nota s višestrukim facetama: slatko vanilijska, bademasta, pržene kave, medena, cvjetna (bliska karanfilu), mliječna, likerska, pa čak i ljekovita.

Podrijetlo i berba

Benzoin potječe iz Sijama, sa Sumatre, indonezijskog otoka, te iz Laosa, nekoć nazvanog „zemlja milijun slonova”. Svake godine zemlja proizvede oko 50 tona, od čega se 2/3 izvozi u Europu. Nalazi se uglavnom na sjeveru zemlje, u pokrajini Phôngsali, planinskoj regiji s ogromnim šumama.

Benzoinov balzam bere se ručno, stvaranjem ureza na kori debla na više mjesta kako bi se stablo „rasplakalo” i kako bi se sakupile suze benzoina.

U tekućem stanju ova izlučevina je bijela, a sušenjem postaje žuta; kada se sakuplja, otprilike 6 mjeseci kasnije, već je napola kruta. Benzoin se zatim transportira u skladišta gdje se obrađuje poput zlatnih grumena, čisti i sortira.

Uporabe benzoina

Znanstveno otkriven 1853. godine od strane Garcije de Orte, benzoin se nekoć palio u kućama kako bi se pročistila atmosfera, privukle pozitivne vibracije i otjerala nepoželjna bića i stvorenja. Benzoin također ulazi u sastav balzama s ljekovitim i antiseptičkim svojstvima.

Parfimira Eau de Botot, vodicu za usta koju je koristio osobito Luj XV., a također ulazi u sastav Baume de la Ferté, balzama koji je 1830. kreirao Pierre-François-Pascal Guerlain, vrlo učinkovitog za liječenje ispucalih usana i drugih pukotina. Proizvod je danas poznat pod nazivom „Super Lips”.

Benzoin je također igrao ulogu u liječenju plućnih bolesti. Osim toga, suze benzoina razvijaju vrlo nježan miris, vrlo cijenjen u budističkim hramovima gdje se koristi kao tamjan. Doista, benzoin se dugo smatrao vrstom tamjana ili mirhe te dragocjenom tvari.

Različite vrste i mirisi

Postoje različite kvalitete benzoina:

t
• Benzoin iz Laosa: vrlo kvalitetan, s vanilijskom i karamelnom notom, bez pretjerane slatkoće, a ujedno i puderast i mliječan.

t

• Benzoin iz Sijama: vrlo tražena vrsta među parfumerima, vrlo rijetka i skupa. Posjeduje izraženu vanilijsku facetu.

t

• Benzoin sa Sumatre: dobiven iz dva izvora, styrax benzoin i styrax parallelorum.

Parfemi koji sadrže benzoin: Bois des Îles od Chanela, Habanita od Molinarda, Opium od YSL-a, L’Eau od Diptyquea, Serge Noire od Sergea Lutensa, Shalimar, L’Heure Bleue i L’Instant od Guerlaina te mnogi drugi.

Peruanski balzam

Peruanski balzam je prirodna balzamična smola smeđe ili crvene boje. Riječ je o proizvodu dobivenom iz smole stabla Myroxylon pereirae, podrijetlom iz Srednje Amerike (San Salvador, Kolumbija i Venezuela). Stablo, dakle, ne raste u Peruu kako bi mogao sugerirati naziv. Međutim, nekoć se izvozio iz jedne od njegovih luka, Callaa.

Kao i balsam tolua, peruanski balzam dobiva se zarezivanjem kore peruanskog baumijera (rezultat patološke reakcije stabla).

Eterično ulje dobiva se destilacijom vodenom parom balzama, a rezinoid ekstrakcijom hlapivim otapalima. Njegov miris je vanilijski, nježan, s karamelnim, cimetnim notama i blagom farmaceutskom notom.

Kao i balzam tolua, peruanski balzam nalazi se u brojnim poznatim proizvodima. Često se ne zna da je prisutan u tim kozmetičkim ili parfemskim proizvodima, pa su alergije prilično česte, a uzrokuje ih uglavnom koniferil benzoat, glavni alergen.

Razne uporabe peruanskog balzama

Peruanski balzam nalazi se u brojnim kozmetičkim i prehrambenim proizvodima, poput aromatiziranih čajeva i peciva, ali i u brojnim medicinskim primjenama (sirupi za kašalj, efferalgan…) te u nekim kućanskim proizvodima, dezinficijensima i drugim sredstvima protiv prašine.

Prva velika primjena eteričnog ulja peruanskog balzama je dermatološka. Naneseno u obliku masti, omogućit će Vam jednostavno liječenje svih problema suhe, oštećene, ispucale ili napukle kože. Također će biti vrlo korisno mladim majkama koje doje i pate od ragada na bradavicama, jer potiče obnovu stanica.

Eterično ulje peruanskog balzama je tonik koji pomaže u borbi protiv hipotenzije i umora stimulirajući organizam i imunološki sustav, kao i snažno dezinficijensko sredstvo za dišne putove koje razrjeđuje bronhijalne sekrete. Eterično ulje peruanskog balzama također potiče opuštanje i meditaciju.

Kopaivski balzam

Kopaivski balzam je oleorezin ekstrahiran iz različitih vrsta južnoameričkih stabala roda Copaifera (ili kopaiveri). Bere se bušenjem debla ovih stabala i umetanjem cijevi za sakupljanje tvari koja istječe, a koja se zatim može destilirati vodenom parom za dobivanje eteričnog ulja.

Razne uporabe: Kopaivski balzam koristi se u farmaciji zbog svojih brojnih terapeutskih svojstava: protuupalno, antiseptičko, cicatrizirajuće, ekspektorantno i antireumatsko djelovanje.

Olfaktivni opis u parfumeriji: Ovaj balzam opisuje se kao drveni, smolast i začinski, s aromatičnim akcentima (menta i eukaliptus). Miris je prilično nježan i ima drveni karakter koji bi se mogao približiti sandalovini.

Parfemi s kopaivskim balzamom:

t
• Aouda Comptoir Sud Pacifique

t

• Bois d’Arménie Guerlain

t

• Bois d’Ombrie Eau d’Italie

t

• Cerruti Si Cerruti

t

• Kingdom Alexander McQueen

t

• Pure Oud By Kilian

t

• Songes Annick Goutal

t

• Bois de Copaïba Parfumerie Générale

t

• Tam Dao Diptyque