Drvena faceta: Potpuni vodič kroz note (sandalovina, cedar, vetiver, oud)

Drvena faceta u parfemu

Drveni akord može biti glavna tema mirisa. Kada je drveni akord glavna tema parfema, to znači da se drvena poruka jasno osjeća, od samog početka pa sve do završnice parfema.

U drvenoj obitelji jedno drvo može biti dominantno, no najčešće se radi o sklopu više drvenih nota. Drvena poruka može biti uzvišena i suptilnim citrusnim, cvjetnim, voćnim, začinskim ili vanilijevim facetama, a da one ne preuzmu primat nad drvenim notama.

Drvene note su umirujuće, strukturirane i živahne note koje uglavnom djeluju kao „nosači” u kompoziciji te tako parfemu daju kralježnicu.

U slučaju chypre mirisa, parfem će uvijek biti obavijen drvenom facetom, osobito pomoću pačulija. Chypre parfem stoga je, po definiciji, drven.

Definicija drvene facete

Drvena faceta: muška obitelj?

Drvena obitelj uglavnom se pripisuje muškarcima, što je čini prije svega muškom obitelji. No valja znati da žene sve više prisvajaju drvene parfeme.

Kada pomislimo na drveni parfem, najprije pomislimo na muške parfeme, no sve više žena traži drvene parfeme, bez cvjetnih nota, bez voća, bez vanilije. Žene sve više posuđuju muški olfaktivni ormar.

Glavne karakteristike drvene facete

Drvene facete nalazimo u svim olfaktivnim obiteljima: cvjetnim, gourmand, chypre, orijentalnim, fougère, svježim vodama, pa čak i u eau de cologne mirisima, jer iako se ne naslućuju i ne osjećaju, daju strukturu i vibraciju mirisu. Drvene note pravi su „nosači” u olfaktivnoj orkestraciji. Sudjeluju u arhitekturi, u zaglavnom kamenu mirisa.

Prirodne drvene note

Glavne prirodne drvene note su: cedar, sandalovina, vetiver, pačuli, bor i čempres.
Sve su to bazne note.

1. Sandalovina

Zbog svoje religijske dimenzije, kao i ljekovitih i kozmetičkih svojstava, sandalovina je rijetka i skupa sirovina. Bila je predmetom trgovine između Zapada, Azije i pacifičkih otoka.

To je jedino meko, mliječno i kremasto drvo. Santal Album, nekada podrijetlom iz Indije, a sada zaštićen od strane indijske vlade, danas dolazi iz jugoistočne Azije.

Postoje i druge sorte santalovine: Santal Spicatum, koji raste u Australiji, više podsjeća na cedar, ili pak santal Austro-calédonicum koji se nalazi uglavnom u Novoj Kaledoniji. Potonji ima olfaktivni profil vrlo sličan albumu i utjelovljuje obnovu note santalovine.

Prirodna sandalovina je nota koja parfemu daje čvrst temelj, to je kremasta, mliječna, ugodna, topla, obavijajuća i senzualna nota, ali ju je teško obrađivati jer je „vrlo prigušena”, dakle vrlo malo snažna — djeluje pomalo poput mošusne note. S druge strane, sandalovina je izuzetno postojana nota.

To je izazov za parfumera-kreatora jer sama po sebi nije učinkovita u kompoziciji. Prirodna nota sandalovine treba, kako bi bila uzvišena, biti popraćena santalnim molekulama; može biti obogaćena i drugim drvetima, poput cedra, vetivera, pačulija ili sintetičkih drvenih molekula.

Potrebno je otprilike trideset godina da drvo santalovine dosegne svoju konačnu veličinu, odnosno opseg od 50 cm. Mirisno je samo srce drveta. Kako bi se moglo koristiti u parfumeriji, drvo se mora nasjeckati na strugotine, a zatim obraditi destilacijom.

Santalne molekule

Postoje brojne sintetičke santalne molekule, no one ne mogu zamijeniti prirodnu santalovinu. Služe za „pojačavanje” prirodne santalovine, ali njima se mora rukovati oprezno jer mogu dati prilično „vulgarne” note. Mogu se spomenuti:

t
1. Polisantol

t

2. Sandalor

t

3. Sandela

Parfemi sa sandalovinom

Evo nekoliko referentnih parfema sa sandalovinom iz drvene olfaktivne obitelji:

t
• Samsara od Guerlain (1989.): Po prvi put koristi sandalovinu u ženskom parfemu. Prevelika doza drveta, u omjeru od 20 % formule santalovine, popraćena je uglavnom ylang-ylangom, jasminom i nekim santalnim molekulama. Samsara se može smatrati prvim velikim ženskim drvenim parfemom lansiranim na međunarodnoj razini.

t

• Bois des îles od Chanel (1926.): Vrlo lijep Bois des îles Ernesta Beauxa nudi santalovinu i vetiver obavijene toplim notama poput tonka boba, cimeta i vanilije. Bois noir, efemerni muški parfem koji je stvorio Jacques Polge 1987. godine, nastavlja se na Bois des îles. Ponovno ga nalazimo pod imenom Égoïste 1989. godine.

t

• Santal Massoïa od Hermès (2011.): Kreirao ga je Jean-Claude Ellena za Hermès 2011. godine — drveni parfem u kojem su istaknute okrugle i mekane note. Sandalovina se najprije pojavljuje kao „to vodoravno i senzualno drvo“, prema riječima parfumera, koje on povezuje s idejom drveta Massoïa.

t

• Tam Dao od Diptyque (2003.): Nazvan po nacionalnom parku u Vijetnamu, to je vrlo snažan parfem izgrađen oko santalovine. Vrlo je cijenjen među ženama.

t

• Wonderwood od Comme des Garçons (2010.): Uniseks parfem Comme Des Garçons, Wonderwood je spoj santalovine, vetivera, pačulija, drveta gvajaka, cedra, agarovog drveta (zvanog i oud) i čempresa.

t

• Santal Royal od Guerlain (2015.): Vjenčava santalovinu s oud drvetom.

t

• Santal 33 od Le Labo

t

• Concrète od Comme des Garçons

Sandalovina prema Lutensu (svi uniseks):

t
• Santal de Mysore od Serge Lutens (1991.), mliječna i začinska sandalovina.

t

• Santal blanc od Serge Lutens (2001./2019.) bijela sandalovina popraćena irisom, cimetom, ružičastim paprom i mošusom.

t

• Santal majuscule od Serge Lutens (2012.), sandalovina pomiješana s ružom drvenog mirisnog traga sa suptilnim notama čokolade.

Sandalovina je prisutna u parfemu Valkyrie od Delacourte Paris.

2. Cedar

Nota cedra je prilično hladna, kruta nota koja evocira đačku olovku, pilanu, drvene strugotine. Može podsjetiti i na šetnje soukom u Marrakešu, gdje se mogu naći vrlo lijepe kutije izrađene od ovog drveta. Izvrsno se slaže s vetiverom i citrusima, osobito grejpfrutom. Prati sva ostala drveta, poput santalovine, vetivera i pačulija.

Postoje različite vrste cedra ovisno o podrijetlu: cedar iz Virginije, cedar iz Teksasa i cedar s Atlasa. Cedar s Atlasa može doseći 40 m, koristi se u stolarstvu, a strugotine drveta (nusproizvodi stolarstva) koriste se za dobivanje eteričnog ulja destilacijom. Njegov miris ima animalnu, dimljenu notu.

Cedar iz Virginije, koji može doseći 25 metara visine, više podsjeća na minu olovke. Olfaktivno su cedri iz Virginije i Teksasa prilično slični jer imaju isto podrijetlo. Eterično ulje cedra s Atlasa snažnije je i animalnije od onog iz cedara Virginije i Teksasa.

Molekule cedra

Kemija je također omogućila izdvajanje brojnih molekula cedra. Ove molekule, poput cedrola, vertoficsa ili cedrambera, također mogu biti zanimljive.

Parfemi s cedrom

Evo popisa nekih drvenih parfema koji koriste cedar:

t
• L’Eau des Merveilles od Hermès (2004.): Evernil, sintetička mahovina, udružen je s cedrom, osobito u chypre parfemu L’Eau des Merveilles od Hermès.

t

• Féminité du bois od Shiseido (1992.): Cedar je udružen s voćnim notama u parfemu Féminité du Bois od Shiseido. Ovaj parfem slavi cedar s Atlasa koji evocira Maroko drag Sergeu Lutensu. Njegova kompozicija začinjena cimetom i klinčićem te obogaćena notama ljubičice čini ga „purističkim” drvenim parfemom. Ovaj miris inspirirao je Dolce Vita od Dior 2005. godine.

t

• Bois Farine od L’Artisan Parfumeur (2003.): Jean-Claude Ellena kreirao je Bois farine 2003. godine za L’Artisan Parfumeur nudeći akord cedra, vetivera i lješnjaka.

3. Pačuli

Drvena nota pačulija prilično je „polarizirajuća” — ili je obožavate ili je mrzite; nekima podsjeća na hipi godine šezdesetih. To je zanimljiva drvena nota jer je tamna, zemljana, sirova, biljna i može podsjećati na podrum, na plijesan. Pačuli daje mnogo karaktera i senzualnosti mirisima te u chypre akordima zamjenjuje hrastovu mahovinu koja je sada regulirana.

Radi se o lišću grma. Kada je svježe, lišće ne oslobađa nikakav miris. Treba ga osušiti, čak i lagano fermentirati kako bi se dobio njegov prekrasan miris.

Posljednjih godina postoji „srce pačulija” — pročišćena nota prirodnog pačulija oslobođena prašnjavih nota. Postaje još veličanstveniji, čišći, vitkiji!

Pačuli raste u tropskoj klimi, podrijetlom je iz Malezije, a danas se uzgaja uglavnom na indonezijskim otocima (Sumatra, Java), u Indiji, Madagaskaru te u manjoj mjeri u Gvatemali i Ruandi. Listovi biljke beru se rano ujutro, zatim se suše tjedan dana prije nego što se destiliraju za dobivanje eteričnog ulja pačulija. Potrebno je otprilike 500 kg osušenog lišća za dobivanje 9 kg eteričnog ulja.

List pačulija je bez mirisa i treba ga ostaviti da fermentira kako bi se dobio njegov miris (400 kg lišća daje 100 kg suhe tvari i 2 kg eteričnog ulja). Pačuli dolazi s Istoka, a na Zapadu su ga otkrili Englezi koji su uvozili kašmirske šalove umotane u lišće pačulija (lišće se tada koristilo za zaštitu od insekata). Tako je ovaj miris otkriven u Europi.

U Indiji su supruge iz više kaste brahmana crtale tanke linije pačulijem na rukama kako bi naznačile da su spremne za udaju. Pačuli je u toj zemlji poznat kao biljka plodnosti i žudnje. Pačuli je, doista, sam po sebi obećanje senzualnosti! Osušeni listovi grma proizvode tamnu, zemljanu, kamfornu, gotovo ljekovitu drvenu notu.

Parfemi s pačulijem

Pačuli je jedna od glavnih komponenata orijentalnog akorda, koji nalazimo u parfemima Shalimar i Habit Rouge od Guerlain (koji nosi mnogo žena), kao i u parfemu Opium od Yves Saint Laurent. Pačuli je također jedna od glavnih komponenata chypre akorda, u kojem zamjenjuje hrastovu mahovinu. U parfemu Aromatics Elixir od Clinique (1975.) pačuli tvori duo s ružom.

Pačuli se također nalazi u orijentalnim chypre parfemima poput Coco, Coco Mademoiselle, Coco Noir od Chanel, Miss Dior od Dior, For Her od Narciso Rodriguez, kao i La Petite Robe Noire od Guerlain, da spomenemo samo neke.

Doista, pačuli je danas sveprisutan u parfemima, bilo ženskim ili muškim. L’eau de Toilette Patchouli od Réminiscence, Patchouli Absolu od Tom Ford (uniseks) sadrže preveliku dozu pačulija. Također se mogu spomenuti Patchouli Impérial od Dior, Coromandel od Chanel, Miss Dior original od Dior, Patchouli Patch od L’Artisan Parfumeur te Portrait of the Lady od Frédéric Malle, Tempo od Diptyque.

Naposljetku, pačuli posjeduje brojne kvalitete koje mu omogućuju da bude istaknut u brojnim parfemima, kako ženskim tako i muškim.

4. Vetiver

Poznat i korišten od antike, vetiver vuče ime od tamilske riječi (jezik Tamil Nadua, indijske savezne države) „vettiveru“.

Radi se o jednoj od najljepših drvenih nota na paleti parfumera: ona zaista prenosi eleganciju koja prkosi vremenu i modnim trendovima.

Osim toga, njegovo branje naziva se „iskopavanje” jer seljaci moraju preokrenuti zemlju kako bi izvukli korijenje. Odvajaju nadzemne stabljike od korijena duljih od 50 cm, koji se zatim peru i destiliraju (te stabljike koriste se, između ostalog, za izradu krovova i izvrsna su zaštita od kiše). Za dobivanje 1 kg eteričnog ulja potrebno je 100 kg korijena.

Danas se od vetivera izrađuju brojni predmeti, poput lepeza, pletenih košara ili paravana od vetivera koje mještani zalijevaju kako bi istakli prirodnu svježinu biljke, koja tada djeluje kao svojevrsni prirodni klima-uređaj. Vetiver se također koristi u Maliju, gdje ga žene piju u dekociji (u svrhu pročišćenja tijela i povećanja užitka).

Vetiver, čiji se korijen koristi, posjeduje živahnu drvenu notu. Njegova zemljana i vlažna nota podsjeća na svjež lješnjak s više ili manje dimljenim akcentima.

Također posjeduje facetu grejpfruta, gotovo rabarbare. Vetiver iz Indije ili s Haitija, ili pak vetiver s Réuniona, koji se obično naziva „vetiver bourbon“, najcjenjeniji su u parfumeriji, no onaj s Réuniona vrlo je rijedak. Vetiver s Jave je suši i mnogo grublji te stoga izaziva manje zanimanja. Uostalom, 15 % je jeftiniji od onog s Haitija.

Miris vetivera vrlo je zanimljiv jer daje pravu vibraciju parfemu, od gornjih nota do baznih nota.

Guerlain je jedan od prvih koji je odao počast vetiveru. Doista, Vétiver od Guerlain (1959.) spaja ovu svježu drvenu notu s citrusima, tonka bobom, muškatnim oraščićem i akordom duhana. Ovaj jedinstveni akord razlikuje ga od ostalih vetivera na tržištu.

Sintetičke drvene note dobivene iz vetivera

Srećom, parfumerija može koristiti i vrlo lijepe drvene note dobivene sintezom.

Kemija je izdvojila vetiveril acetat, molekulu vetivera koja je, paradoksalno, skuplja od prirodnog proizvoda! To je živahna, rastući, izuzetno svježa i čista nota.

Koristi se i vetiverol, srce vetivera, oslobođeno prašnjave note.

Parfemi s vetiverom

Evo nekoliko referentnih drvenih parfema koji sadrže vetiver:

t
• Guerlain Homme od Guerlain (2008.): Sukreirala ga je Sylvaine Delacourte, sadrži vetiver.

t

• Guerlain Homme, L’eau boisée od Guerlain (2008.): Verzija L’Eau Boisée parfema Guerlain Homme, svježa i drvena interpretacija, sadrži preveliku dozu vetivera.

t

• Vétiver pour Elle od Guerlain (2004.): Kreirao ga je Jean Paul Guerlain, danas nedostupan, bio je odgovor ženama koje su željele imati „svoj Vétiver”. Može se opisati kao drveno-cvjetni parfem čije su bazne note tonka bob i vetiver.

t

• Vétiver oriental od Serge Lutens (2002.): Vétiver Oriental od Serge Lutens (2002.) izgrađen je na noti gorke čokolade vetivera s Jave.

t

• Vétiver extraordinaire od Éditions Frédéric Malle (2000.): U parfemu Vétiver Extraordinaire Éditions de Parfums Frédéric Malle, njegov kreator Dominique Ropion koristi više od 25 % vetivera u kombinaciji s drugim drvenim notama! Vetiver se elegantno druži s tonka bobom, mirisa pokošene trave.

t

• Vétiver Tonka, kolekcija Les Hermessences od Hermès (2004.): Vétiver Tonka u kolekciji Hermessences — Jean-Claude Ellena predstavlja za Hermès parfem u kojem se vetiver voli okružiti cedrom, narančom, grejpfrutom, paprom i balzamičnim notama poput benzoina.

t

• Bal d’Afrique od Byredo: Gourmand vetiver.

t

• Terre d’Hermès od Hermès (2006.): Na isti način, Terre d’Hermès stavlja vetiver na scenu s istim akterima. U ovom drvenom citrusnom parfemu nalazimo note citrusa i začina s lagano dimljenim i kožnim efektima.

Korijen vetivera također je vrlo prisutan u parfemu Florentina od Delacourte Paris.

5. Ostale drvene note

Note bora ili čempresa

Note šumskog bora ili čempresa rijetko se susreću u parfumeriji. Ipak, to su vrlo zanimljive note poput:

t
• Esencije bora sa svježim, uzlaznim, gorkim i balzamičnim notama koje pružaju efekt velikog „udaha svježeg zraka” u kreaciji.

t

• Fir balsam je prirodna nota iglica bora, koja potiče salivaciju i lagano je slatka.

t

• Borneol i izobornilni acetat mirisa borova zagrijanih na suncu, podsjećajući na mediteranske borove šume.

Parfemi s borom ili čempresom:

t
• Pino sylvestre (1955.) i Acqua di selva (1949.): dva velika klasika. Pino sylvestre, prepoznatljiv po zelenoj bočici čiji oblik podsjeća na smreku, kreirao je Lino Vidal 1955. godine. Nota iglica bora jasno je prisutna. A Acqua di selva od Visconte Di Modrone, u kojem nalazimo cedar i vetiver u baznim notama. Ova dva klasična i popularna parfema obilježila su parfumeriju.

t

• Filles en aiguilles od Serge Lutens (2009.): Kreirao ju je Christopher Sheldrake 2009. godine za Serge Lutens, preuzimajući ovu temu.

Akord smokve

Akord smokve vrlo je tražen kako u parfemima za nošenje tako i u parfemima za prostor. Zapravo se radi o kompoziciji na bazi različitih drveta, uključujući santalovinu, ponekad u kombinaciji s cedrom. Kokos je važan u tom akordu, kao i zelena nota: stemon.

Vrijedi isprobati dva parfema na bazi smokve ili note smokve: Premier Figuier od L’Artisan Parfumeur (1994., prva nota smokve u parfemu) i Philosykos od Diptyque. Danas je to nota koju nalazimo u brojnim eau de toilette i mirisima, poput Jardin en Méditerranée od Hermès.

Oud drvo

Brojni drveni parfemi danas se izrađuju na bazi oud drveta ili agarovog drveta. Govori se i o „bois de oudh“, „bois d’agar“, „bois d’aloès“, „jinko” ili čak „gaharu“, no svi ti nazivi označavaju istu sirovinu.

Ova drveta opsežno su korištena u ritualima kōdō u Japanu. Također se naširoko koriste na Bliskom istoku: pri fumigaciji „bakhour” čija je svrha parfumirati odjeću.

Ova oud drveta posljednjih su desetak godina preplavila i „zapadnu” parfumeriju — ove oud note danas vrlo cijene oni koji žele tamne, izražene, izuzetno postojane i snažne note.

Radi se o tamnoj i vrlo mirisnoj smoli koja se razvija u vrsti drveta zvanom aquilaria, kada su zaražena gljivicom phialophra. Smola koja se tada razvija u srcu drveta obrambena je reakcija protiv gljivice.

Dobijena sirovina vrlo je dragocjena i stoga vrlo skupa, zbog čega se rijetko koristi u prirodnom obliku. Uostalom, malo se marki njome služi u tom obliku, a oud drvo u parfemima često je rekonstrukcija (usp. Kako sačuvati svoj parfem?).

Oud drvo nota je u trendu trenutno, a parfemi koji ga sadrže toliko su brojni da bi bilo zamorno nabrajati ih. Općenito, radi se o noti koju jednako cijene muškarci i žene.

Drvo gvajaka

Drvo gvajaka je drvo s dimljenim notama, pomalo kožnim. Ako se predozira, može dati notu s efektom „dimljene šunke”.

Drvo gvajaka prisutno je u parfemu Osiris od Delacourte Paris.

Drvo breze

Drvo breze, kako bi njegovo ime moglo nagovijestiti, zapravo nije drvena nota, već tamna kožna nota. No ona je sada zabranjena zakonodavstvom i dobre rekonstrukcije uspješno zamjenjuju ovu prirodnu notu. Nota drveta breze stoga je danas akord sastavljen od tamnih prirodnih drvenih nota poput drveta gvajaka, drveta kadea, ali i sintetičkih nota poput safranala, suderala, pirogeniziranog stiraksa, izobutil itd.

6. Sintetičke drvene note

Evo različitih sintetičkih drveta koja se koriste u drvenoj obitelji:

t
• Santalne molekule: Postoje brojne sintetičke santalne molekule, ali one ne mogu zamijeniti prirodnu santalovinu. Služe za „pojačavanje” prirodne santalovine jer je ona prigušena i treba potporu. Njima se mora rukovati oprezno jer mogu dati prilično „mučninaste” note. Mogu se spomenuti: ebanol, polisantol, sandalor, sandela.

t

• Evernil: Evernil je nota mahovine drveta koja je vrlo prisutna u chypre parfemima. On ne zamjenjuje savršeno hrastovu mahovinu, ali u kombinaciji s prirodnim drvetima poput vetivera i pačulija može biti vrlo koristan.

t

• Kašmeran: Poznati kašmeran posjeduje meku drvenu, gotovo orijentalnu, mošusnu notu koja se nalazi u brojnim suvremenim mirisima.

t

• Molekule cedra: Molekule poput cedrola, vertoficsa ili cedrambera izdvojene su zahvaljujući kemiji i također su zanimljive.

t

• Suderal: To je vrlo lijepa sintetička molekula, nije drvena, smatra se mekim i svijetlim kožnim mirisom koji podsjeća na notu „brušene kože” — suderal pomaže i pri zamjeni note drveta breze zabranjene zakonodavstvom.

t

• Iso-E Super: Ova molekula baršunaste drvene, gotovo mošusne note dobro funkcionira u svim olfaktivnim obiteljima. Prisutna je u prevelikoj dozi u parfemu Trésor od Lancôme.

t

• Karanal i „trendovske” drvene note: Još jedna vrlo korištena sintetička molekula, karanal, omogućila je 2001. godine uspjeh parfema Light Blue od Dolce Gabbana — to je vrlo svjež parfem iz drvene obitelji, izgrađen oko citrusne strukture i sočne voćne note. Karanal ili ekvivalent omogućuje da se ovom parfemu da prava snaga i mirisni trag. Ponekad je za neke marke karanal ograničen ili zabranjen; tada se koriste druge vibrantne note poput limbonola, ambrocenida ili Z11 — vrlo su snažne i vrlo muževne, koriste se uglavnom u muškim parfemima. No sve se više nalaze i u ženskim parfemima. Ponekad ih ima previše u brojnim recentnim parfemima na tržištu. To je katkad jednostavno rješenje za davanje snage mirisu.

Zaključak

Nišna parfumerija, odvažnija i zapažena po svojoj velikoj kreativnoj slobodi, ne pravi razliku između ženskog i muškog — govori se više o emocijama, a upravo je u registru drvenih nota izbor najbogatiji u ovom stilu parfumerije.