Olfaktivno pamćenje: Zašto je parfem sjedište emocija

Oblikovanje olfaktivnog ukusa

Sve se mijenja pod utjecajem osobnih sklonosti roditelja, a zatim šireg kruga ljudi koji će djetetu reći, i time na njega utjecati: „to lijepo miriše, to smrdi”.

Naši osobniji interesi oblikovat će se tijekom „mirisnih” pustolovina povezanih sa sretnim događajima. Pretpostavimo da Vas je djed kojeg obožavate odveo u šetnju na Vaš 10. rođendan (bilo je lijepo vrijeme, poklonio Vam je prekrasan dar, ručak je bio izvrstan) i, kao zaljubljenik u prirodu, dao Vam da osjetite miris jorgovana.

Vrlo je vjerojatno da ćete cijeli život čuvati dirnut uspomenu na taj jorgovan.

Miris ili parfem najintenzivniji je oblik sjećanja. „Trebali bismo biti vjerni jednom parfemu kako bi nam se sinovi vjerno sjećali”, napisala je prije nekoliko godina Marie Claire Pauwels.

Parfemske konzultacije Sylvaine Delacourte

To je pristup koji primjenjujem u svojim parfemskim konzultacijama. U salonu pogodnom za povjerljive razgovore, vodim klijente na putovanje kroz pamćenje kako bi pronašli i ponovno proživjeli sretne trenutke, od najranijeg doba do sadašnjosti, polazeći od činjenice da se olfaktivno nasljeđe oblikuje u djetinjstvu, prije 10. godine života, i da čovjek čini se provodi život tražeći ga.

Tijekom otprilike dva sata prikupljam sve pozitivne mirise povezane s trenucima sreće, pohranjene u „krajnje tajnoj crnoj kutiji”. Na taj način određujem olfaktivno nasljeđe. Zatim potvrđujem pomoću nota ili olfaktivnih akorda koje stavljam pod nos, kako bih izazvala reakciju i tako potvrdila svoje odabire.

Spremna sam započeti rad na parfemu po mjeri. Tijekom protekle dvije godine, stvorili smo petnaestak parfema: podjednako muških i ženskih.

Psihologija i neuroznanost: Limbički sustav

Njuh je jedino od naših pet osjetila koje ima izravan pristup pamćenju, odnosno našoj crnoj kutiji.

Fragrancija, miris koji se širi iz kuhinje, nježan miris ljetne kiše – i eto nas kako nas je odbacilo u prošlost. Sjećanje izlazi na površinu: boje, svjetla, točno mjesto gdje se radnja odvijala. „Jednog dana, ulazeći u jednu kuću, rasplakala sam se.

Upravo sam ponovno osjetila miris kuće iz svog djetinjstva”, prisjeća se Christiane Samuel, koautorica knjige Êtes-vous au parfum?.

Njuh naime omogućuje pristup emocijama i osjetima pohranjenim od najranijeg djetinjstva, dodaje Patty Canac, stručnjakinja za parfumeriju. „Nijedno drugo osjetilo ne može tako snažno potaknuti pamćenje.”

Znanstveno objašnjenje

Iako iskustvo može djelovati iracionalno, postoji posve znanstveno objašnjenje. Nos hvata mirise koji dopiru do olfaktivnog bulbusa, povezanog s limbičkim sustavom. Limbički sustav je naša crna kutija, sjedište emocija i pamćenja. Zanimljivo je da je njuh jedino osjetilo koje je u izravnoj vezi s tom dragocjenom crnom kutijom.

Rezultat: emocija prethodi informaciji. To znači da ono što percipiramo izaziva ugodu, nemir ili nostalgiju prije nego što ga mozak uopće može identificirati.

„Naša osjetljivost na mirise počinje od najranije dobi. U potrazi za majčinim grudima, novorođenče privlači miris koji luči bradavica”, potvrđuje André Holley, profesor neuroznanosti u Lyonu i autor djela Éloge de l’odorat. Do 12. godine života, dijete bilježi velik broj ugodnih mirisa i neugodnih zadaha.

Trajno upisani u pamćenje, oni tvore olfaktivno nasljeđe pojedinca. Upravo ta sjećanja će, uz ostale čimbenike, tijekom cijelog života utjecati na njegov ukus za pojedine fragrancije.

Osobna povezanost s parfemom

Ako cijenimo neku eau de toilette, to je često zato što u njoj pronalazimo svoju prošlost. Što se mene tiče, ako volim L’Heure Bleue, to je zato što me podsjeća na bijelo ljepilo iz djetinjstva, vafle s vanilijom i ruževe za usne koje sam krala mami.

Mirisi, kao i parfemi, igraju važnu ulogu u društvenom životu. Otkrivaju informacije o drugoj osobi: njezinu higijenu (tjelesni miris), njezino zdravlje (miris iz usta) i njezinu osobnost (zavodljiva ili diskretna, jednostavna ili sofisticirana). „Miris je tijelo, a parfem je odjeća ili šminka koja nas uljepšava.”

Prema mojem mišljenju, to je čak više od odjeće ili ukrasa – parfem mora odgovarati olfaktivnom nasljeđu i stoga otkrivati duboku osobnost. On je u vezi s našim identitetom!

Miris i društveni odnosi

„Miris pripada sferi intimnog, dok se parfem upisuje u društveno”, naglašava Samuel Socquet-Juglard, autor različitih djela o parfemu. No ponekad su tjelesni mirisi povezani s kulturom i civilizacijama.

Primjerice, Japanci Zapadnjake nazivaju „oni koji smrde po maslacu” zbog količine mliječnih proizvoda koje konzumiraju. Čini se da za njih odajemo miris kiselog mlijeka.

Nos je vodič. „Može nas privući prema nekome ili nas, naprotiv, od njega udaljiti. Kad kažemo da nekoga ne možemo podnijeti, to znači da ga previše osjećamo”, analizira Christiane Samuel. Voljeti nekoga čiji miris ne podnosimo zapravo je iznimno teško, gotovo nemoguće.

„Možemo se priviknuti na neprivlačan fizički izgled, ali ne i na miris koji nam smeta. Možemo, u krajnjem slučaju, biti prijatelji, ali ljubavnici – ne”, dodaje Samuel Socquet-Juglard.

Što se tiče parfema, to je manje kategorično – voljena osoba ga napokon može promijeniti. „Ako izaziva mučninu, zanimljivo je razumjeti zašto”, nastavlja on. „Istražujući vlastitu olfaktivnu povijest, možete otkriti, primjerice, da Vas ruža podsjeća na svadljivu baku koje ste se bojali kao dijete.”

Njuh u terapiji

Podsvijest, uvijek podsvijest. Upravo ona reagira kada je potaknuta svježe iscijeđenim limunom, stranicama stare knjige ili šetnjom šumom. Učinci koji mogu biti čak i terapeutski.

Već dvije godine Christiane Samuel koristi mirise u svom radu logopedinje za rehabilitaciju. Novi pristup u Francuskoj, bez premca u Québecu. Pomaže osobama s amnezijom ili pacijentima nakon kome da povrate pamćenje draženjem njihova njuha. Točno određeni miris ponekad može pokrenuti sustav pamćenja.

„Možemo čak izazvati reakciju kod osoba u komi dajući im da pomirišu njihovu vlastitu eau de cologne“, objašnjava ona. „Njihova reakcija je tada trenutačna, poput reakcije novorođenčeta koje želi komunicirati.”

Amonijak protiv seksualnih nagona?

Centar za studije i istraživanja Sveučilišta u Montréalu (CERUM) koristi postupak olfaktivnog kondicioniranja koji omogućuje osobama sa seksualnim devijacijama da bolje upravljaju svojim nagonima.

Tijekom terapije koja traje nekoliko mjeseci, pojedinac – često povratni silovatelj – mora razbiti ampulu amonijaka čim dobije erekciju. Isparavanja prekidaju njegovo uzbuđenje. Postupno uspijeva ovladati sobom.